PARKOVI PRIRODE

U Hrvatskoj je dosada proglašeno 10 parkova prirode, od kojih se njih 5 nalazi na obali.
Park prirode Biokovo nalazi se na istoimenoj planini iznad Makarska rivijere i odredište je botaničara, biciklista i penjača.
Park prirode Telašćica smješten na ulazu u nacionali park Kornate, zaljev je sa visokom okomitom liticom na čijem se vrhu nalazi veliko slano jezero. Velebitski park prirode nadomak Zadar rivijere privlači spelologe i ljubitelje aktivnog odmora.
U blizini Zadra nalazi se i najveće hrvatsko jezero-Vransko jezero. Iznad Opatije smjestila se Učka, planina i park prirode te kraj poznat po klimatsko-lječilišnim osobitostima.

Kopački rit - Park prirode nedaleko od ušća Drave i uz samu granicu sa Srbijom, jedno je od najvažnijih, najvećih i najatraktivnijih očuvanih izvornih močvarnih prostora Europe. Sastoji se od brojnih rukavaca i jezeraca uz rijeku Dunav. Dio Kopačkog rita stavljen je pod strogu zaštitu kao specijalni zoološki rezervat. Tu se gnijezdi oko 260 vrsta različitih ptica, a mnoge vrste tu privremeno borave na putu od sjevernih, hladnijih, krajeva prema južnim, toplijim krajevima i obratno. U vodi ima 40-ak vrsta riba, a na suhom dijelu više različitih vrsta sisavaca (obični jelen, srna, divlja svinja, divlja mačka, kuna zlatica, kuna bjelica, lasica, vidra i dr.). Turistički posjet i razgledavanje organizira se s vodičima panoramskim brodom, čamcima, kolima s konjskom vučom i pješice. Postoje i aranžmani u kojima je omogućeno snimanje životinja, posebice ptica. Dio Kopačkog rita koji je pod blažim režimom zaštite dostupan je lovcima i ribolovcima za lov i ribolov.

Papuk, u blizini Požege, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline, pripada slavonskom gorju sa najvišim vrhom Papuk. Područje parka karakteristično je sa svojim prelijepim šumskim krajolicima. Postoje brojna mjesta koja se ne propuštaju; od geoloških posebitosti, botanički zanimljivih predijela, povijesnih građevina pa do arheoloških nalazišta. Park prirode Papuk je otvoren tokom cijele godine za posjetitelje. Pruža različite mogućnosti rekreacije i savršeno je mjesto za aktivan odmor (brdski biciklizam, planinarenje, tj. šetnje prirodom koje su atraktivne u svim godišnjim dobima). Planinariti mogu svi, bez obzira na godine jer su visine Papuka do 1000m. Preko ljeta su na raspolaganju bazeni sa termalnom vodom (termalno kupalište „Toplice“ nedaleko od mjesta Velika), a ljubitelji snijega i zimskih sportova mogu se zabaviti na skijalištu "Nevoljaš".

Medvednica se nalazi u neposrednoj blizini sjevernog dijela Zagreba sa najvišim vrhom Sljeme. Rijetko koja europska metropola ima u svojoj blizini park prirode kao što ga ima Zagreb. Do podnožja Medvednice može se doći iz različitih dijelova Zagreba autom, tramvajem i autobusom, a do vrha Sljeme pješice ili žičarom. Dobro očuvane šume Medvednice glavno su rekreacijsko područje Zagreba. Osim mogućnosti šetnje kroz šumu, Medvednica posjetitelje privlači i s više lijepih spilja, od kojih je najzanimljivija Veternica, jedna od najvećih u Hrvatskoj. Uz srednjovjekovnu utvrdu Medvedgrad, uređen je Oltar domovine u spomen palima za Hrvatsku. Zimi snježni pokrivač traje prosječno godišnje 100 dana, a najdeblji je u veljači. U proljeće i ljeti sunca na Medvednici ima zimi znatno više nego u Zagrebu i Zagorju, pa je tada posjećuje najviše izletnika.

Lonjsko polje je dio doline između rijeke Save i Moslavačke gore, djelomično uz rijeku Lonju, udaljeno od Siska oko 30km. To je najveće zaštićeno poplavno područje ne samo u Hrvatskoj već u cijelom Dunavskom slijevu. Ističe se velikim bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, a zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuća, koje su zbog svoje ljepote, očuvanosti i brojnosti pravi spomenik graditeljske baštine. Pojedinačni su prostori unutar parka prirode (ornitološki rezervat Krapje Đol) pod još strožim režimom zaštite. Močvarne livade, šume jasena, vrbe i topole tog rezervata značajne su za gniježđenje pataka, dok se u poplavnim hrastovim šumama i livadama Lonjskog polja susreću rijetke europske životinje (orao štekavac i orao zmijar, siva i bijela čaplja, crna roda i dr.). U tom poplavnom području, gdje se visoke vode zadržavaju i do šest mjeseci, jedno je od najvećih mrestilišta šarana u Europi.

Žumberak - Brežuljkasto područje južnog prigorja Žumberačkoga gorja, je proglašeno parkom prirode 1999.g. Nalazi se oko 30 km jugozapadno od Zagreba, a ime je dobio po starom gradu Žumberku (izgorio 1793.; ruševine iznad istoimena sela). Zaštićeno područje Parka obuhvaća izdvojeno brdsko područje Žumberačkog i Samoborskoga gorja. Ovo područje je izrazito krško (spilje, ponori, ponornice) s bukovom i kestenovom šumom. Područje Parka prirode karakterizira velik broj izvora bogatih vodom. Arheološka iskapanja su otkrila da je ovo područje bilo naseljeno neprekidno počevši od kamenog doba do danas. Najstarija sačuvana graditeljska baština potječe iz 13. stoljeća. Područje parka je bogato biljnim i životinjskim vrstama. Tako se mogu susresti i veliki grabežljivci kao medvjed i vuk. Od ptica važno je istaknuti jastreba kokošara po kojemu je grad Jastrebarsko dobio i ime.

Park prirode Učka obuhvaća planinski masiv Učke i dio Ćićarije ukupne površine 160 km2 na istočnoj strani istarskog poluotoka. Najviši vrh Učke je Vojak gdje je smještena kula u funkciji vidikovca i suvenirnice. Sa vidikovca se pruža pogled od kojeg zastaje dah: otoci Krk, Lošinj i Cres, Gorski kotar te Istarski poluotok. Učka je bogata različitom florom i faunom pa se ističu endemi poput Učkarskog zvončića te rijetkog Bjeloglavog supa. Važno je spomenuti i stoljetne šume pitomog kestena (maruna), bukove šume te razne vrste ljekovitog bilja i plodova. Da ovdje ima života od davnina govori ljudskom rukom stvorena baština, Za avanturiste postoje različiti sadržaji unutar parka; od različitih staza za brdski biciklizam, stijena za penjanje (najpopularnija Vela Draga), letenja zmajevima do jednostavnog trekkinga i jahanja na čistom zraku u prekrasnom krajoliku.

Park prirode Telašćica smješten na ulazu u nacionalni park Kornate, uzak je zaljev sa 100 m visokom okomitom liticom na čijem se vrhu nalazi veliko slano jezero. Do 1988. bio sastavni dio Nacionalnog parka Kornati. Danas je to park prirode na jugoistočnoj obali Dugog otoka s najvišom točkom Grpašćak i slanim jezerom Mir. Telašćica je jedna od najljepših i najvećih uvala na Jadranu. Poznata je također kao dobar i siguran zaklon za sve vrste plovila. Sjeveroistočna strana uvale je posve gola, bez raslinja, a jugozapadna je obrasla gustom šumom bora, maslina i smokava. Zanimljiva pojava je promjena razine jezera Mir u vezi s mijenjanjem morske razine: razina jezera se također mijenja, ali s određenim zakašnjenjem u odnosu prema promjenama morske razine. Kraj Telašćice je od davnina naseljen što potvrđuju ostaci od paleolitika do danas (ostaci kod mjesta Sali, rimski ostaci u Maloj Proversi, starohrvatske predromaničke crkve u Dugopolju). Životinjski svijet je također bogat. U podmorju živi oko 250 biljnih te 300 životinjskih organizama, uključujući spužvu i rijetke crvene koralje.

Vransko jezero je prirodni fenomen i najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Nalazi se između dva povijesna grada Zadra i Šibenika, nekoliko kilometara od Biograda. Jezero s okolnim područjem je 1999. proglašeno Parkom Prirode. Ono je zapravo potopljeno krško polje, a nekoliko manjih izvora opskrbljuje jezero vodom. Jezero nudi mnoge zanimljivosti. Dio jezera je zaštićeno kao ornitološki rezervat (od 1983.), a cijelo jezero je proglašeno Europski važnim područjem za ptice (Important Bird Area - IBA) prema kriterijima Europske unije. Vransko jezero je oduvijek privlačilo pozornost zbog svoje prirodne vrijednosti. Arheološki ostaci na lokalitetu „Crkvine“ te na drugim mjestima u okolici jezera svjedoče o postojanosti nekoliko rimskih poljoprivrednih imanja. Rimski natpisi pronađeni na trasi rimskog akvadukta govore o velikoj gospodarskoj aktivnosti Rimskog carstva na ovom području. Akvadukt rimskih graditelja od mjesta Vrane do Zadra nije samo opskrbljivao Zadar nego i sva poljoprivredna imanja koja su se nalazila u blizini akvadukta.

Zaštićeni park prirode Biokovo prostire se na planini Biokovo, a sama planina položena je kao golemi zid iznad Makarske rivijere. Taj krševiti obalni pojas jedinstvenih prirodnih svojstava obiluje dubokim jamama, spiljama, ponorima i šumama bukve. Neke od tih jama toliko su duboko pod zemljom da čak i za vrijeme ljetnih vrućina u svojoj unutrašnjosti kriju snijeg i led koji se od davnina ljeti koristio za očuvanje namirnica. Za turističko upoznavanje planine zanimljivi su posjeti botaničkom vrtu te biokovskom cestom dostupni vrh Vošac i Sv.Jure. Ljubitelji rekreacije mogu uživati u biciklizmu, planinarenju, jahanju i mnogim drugim aktivnostima, a pravi avanturisti u paraglidingu. Botanički vrt nalazi se iznad sela Kotištine. Sv. Jure je najviši vrh Biokova. Do njega se može doći i automobilom što ga čini posebno atraktivnim i dostupnim. Svake godine, posljednje subote u srpnju, ovdje se održava hodočašće. Sa samog vrha pruža se predivan pogled na Makarsku rivijeru i srednjodalmatinske otoke, a za vedrih dana mogu se vidjeti i vrhovi talijanskih Apenina.

Velebit - Čitav je niz prirodnih znamenitosti zbog čega je Velebit proglašen parkom prirode; neobične stijene, kanjoni, duboke jame i spilje te brojni endemi. Činjenica da su na Velebitu dva nacionalna parka daje mu naziv „park nacionalnih parkova“. 1978.g. je uvršten u Svjetsku mrežu rezervata biosfere ("Program čovjek i biosfera", UNESCO). Na prostoru Velebita nalaze se različita staništa brojnih endema flore i faune. Velebit je bogat spiljama od kojih su najpoznatije Cerovačke Spilje blizu Gračaca te spilje Paklenice kod Starigrada. U prošlosti ova područja je naseljavao veći broj ljudi, koji su ostavili tragove u obliku brojnih ruševina stočarskih kuća, sakralnih objekata i kulturnih spomenika. Oni danas svjedoče o životu u prošlosti, običajima i kulturi stanovnika na ovoj tajanstvenj planini. Brojne planinarske staze prolaze kroz Park, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke. U parku je moguć rafting (na rijeci Zrmanji), alpinizam, sportski ribolov te planinarenje.

Lastovsko otočje je 2006. godine postalo park prirode. Zeleni otok Lastovo okružuju otočići Priježba, Mrčara, Vlasnik, Bratin otok, Kopište i Sušac te na istočnoj strani skupina otočića Lastovnjaci. Otočić Saplun u otočnoj skupini Lastovnjaci se ističe pješčanim uvalama. Sušac je najveći i najizdvojeniji otok Lastovskog arhipelaga. Zanimljivo je da na ovom otoku osim svjetioničarske posade i jednog pastira s 300-tinjak ovaca i 50-ak koza nema nikoga. Lastovo je otok idealan za ljubitelje prirode, jedrenja, ribolova i tradicionalne hrvatske hrane (Lastovo je poznato po jastozima i vinima). Može se razgledati s mora i kopna, ali značajnu ljepotu krije podmorje s liticama i špiljama. Lastovo oživi u vrijeme festivala «Lastovo otok glazbe» koji se održava svake godine početkom kolovoza. izvor: Adriatica.net