Nacionalni park je veće područje izuzetnih prirodnih kvaliteta, koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili ljudskim korištenjem neznatno izmijenjenih ekosistema. Dopuštena je jedino tradicionalna poljoprivreda i turističko-rekreativna djelatnost. U Hrvatskoj je proglašeno osam nacionalnih parkova. To su: Nacionalni park Brijuni, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Krka, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Mljet, Nacionalni park Risnjak, Nacionalni park Sjeverni Velebit i Nacionalni park Paklenica. Smještaj naših nacionalnih parkova jasno ocrtava i prirodnu raznolikost Hrvatske. Tako su tri parka izrazito planinska - Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit, tri su otočna - Kornati, Mljet, Brijuni, a dva su jasan primjer bogate krške hidrografije - Plitvička jezera i Krka.
Nacionalni park Risnjak je 1953. godine proglašen Nacionalnim parkom. Značaj Nacionalnog parka Risnjak je u tome da se na neveliku prostoru, zahvaljujući čvorišnom prostoru Gorskog kotara, prepliću razni klimatski utjecaji: oštra alpska klima, blago podneblje Jadrana, kontinentalne odlike Panonske nizine i gorska svježina Dinarida. Risnjak ima značajnu ulogu u zdravstvenom turizmu i posebno je atraktivan za izlete - planinska klima, tereni za zimske sportove, planinske staze, lov i ribolov.
Nacionalni park Paklenica nalazi se u zaleđu Starigrada i obuhvaća dva kanjona, Veliku i Malu Paklenicu. Nacionalni park Paklenica je veličanstven krški fenomen, a strme strane kanjona visoke su i do 400m. Paklenica je prostor jedinstvenog i neobičnog dodira mora i planine, bogata šumama bukve i crnog bora, špiljama i jamama. Na prostoru Nacionalnog parka Paklenice od morske obale pa do najviših vrhunaca Velebita raste oko 800 biljnih vrsta. Od toga je 40-ak endema, biljaka uske rasprostranjenosti.
Nacionalani park Sjeverni Velebit proglašen je 1999. godine kao osmi i najmlađi Nacionalni park u Hrvatskoj. Najimpresivniji dijelovi Nacionalnog parka Sj. Velebit su Rožanski i Hajdučki kukovi.
Nacionalni park Kornati je otočna skupina od 140 otoka, otočića i grebena. Zbog izuzetne razvedenosti obale, brojnih uvala, čistoga mora, akvatorija bogatog ribom, Nacionalni park Kornati su pravi raj za nautičare i ljubitelje robinzon turizma.
Otok Mljet je najzeleniji jadranski otok, a trećina otoka spada pod Nacionalni park Mljet. Otok Mljet je proglašen nacionalnim parkom zbog izuzetne prirodne ljepote, bogatstva flore i faune, a brojne plaže, lovišta riba i jastoga i brojni kulturno-povijesni spomenici čine ga vrlo privlačnim turističkim odredištem. Fenomen sustava jezera proslavio je otok Mljet širom svijeta.
Nacionalni park Brijuni proglašen je 1983.god., a sastoji se od 14 otoka i otočića od kojih su najrazvedeniji su Veliki Brijuni i Mali Brijuni. Obale su uglavnom niske i kamenite, ali lako pristupačne, a ima i pješčanih i šljunkovitih uvala. Par hotela smješteno je na otoku te nude potpunu uslugu i miran odmor. Ljubitelji golfa mogu uživati u prirodi i igri. Proći Brijune biciklom ili jašući poseban je doživljaj.
Nacionalni park Plitvička jezera je najveći i najstariji nacionalni park te jedan od najpoznatijih europskih parkova i prirodni spomenik koji se nalazi na Popisu svjetskog nasljeđa UNESCO-a. To je šumovit planinski kraj kroz koji se niže 16 jezera i jezerca. Uz mnogobrojne vrste ptica i sitne divljači, u Parku ima srna, medvjeda, divljih svinja i divljih mačaka, a u vodama pastrva. Nacionalni park Plitvička jezera su poznato turističko odredište i izletište.
Nacionalni park Krka prostire se površinom od 142 m2, a rijeka Krka je krški fenomen, koja, probijajući se prema moru, oblikuje brojna jezera, slapove i brzace. Na otoku Visovcu na istoimenom jezeru, između dva najljepša slapa – Roškog slapa i Skradinskog buka – nalazi se franjevački samostan. Među sisavcima najvrijednija je fauna šišmiša, koja sadrži 18 vrsta, uglavnom ugroženih ili pred izumiranjem u Europi.
Hrvatska se može pohvaliti velikim brojem prirodnih ljepota i netaknute prirode. U okolici nacionalnih parkova zasigurno ćete pronaći smještaje u apartmanima i sobama obiteljskih kuća, te pansionima. Manji hoteli i lovačke kuće nude smještaj sa svom dodatnom ponudom: restorane, konobe, rekreaciju. Ističe se lovni turizam, jahanje, ribolov.. Seoski turizam sa ponudom smještaja i prehrane, sve više privalči strane goste koji su prepoznali kvalitetu.
www.hrvatskituristickicentar.com nije odgovoran za sadržaj vanjskih linkova prema ovoj stranici.
Ne preuzimamo nikakvu odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem sadržaja naše web stranice.
dodaj u favorite 
